OMOGRAPHES ET HOMOPHONES (Suite)
Réactions d’Albert Kisukidi :

Mfumu KIONI,

Voilà une contribution capitale quant à ce qui concerne à distinguer l'écriture (des mots) d'une langue et la démarche phonétique pour la distinction des deux ou plusieurs mots s'écrivant de la même façon mais à prononciation et à signification différentes.

Inga tueta longasana kikongo, kansi katulendi vilakana ko nde ba nkaka mu
beto, bonso ngeye, mfumu Kavandako, mfumu Mmiantudila bafueti kutusungika mu mambu ma mengi matadidi ndinga eto ya kikongo.

Diambu dimosi kaka kadilenda ku nkatula kikesa ko i diodio tufueti lunda
muna mi ntu mieto :

1/ Ndinga isalamanga kua bau bavovanga yau (le parler populaire)

2/ Ba académiciens nde i bau balenda zola yo vo ka zola ko mu kotisa nkumbu
yo vo mvovo "populaires" mia mpa muna ndinga.

3/ Ba "grammairiens" nde i bau basungikanga yau mu ludi lua bisono bia nkumbu (mvovo) ye logique ya nsonkono za "phrases".

4/ Minlonngoki mia nsangu ye kisina kia ndinga (linguistiques) tulenda kubabokila bonso nde ba "archéologues" ya ndinga.

Buna kiufu kimosi : mu ntangu yalongoka muna buntuenia mu sonika ndinga ya
kikongo, mi n'longi bau vo ; kisono kia Y kienina consonne mu kikongo. Zi
voyelles zakala kaka zitanu : A, E, I, O, U.

Buna ya mueni nde mfumu Mmiantudila weta sonika "io-io" gana fulu kina tulenda sonikina "YOYO".
Mfumu KIONI ye mfumu Mmiantudila bueyi lubansidi mu "observation" amu ?

Mavimpi meno ye ngemba.

Albert KISUKIDI

Propos de Lubanzadio Mavakala
a)
- Vata (divata, mavata): village,
- vata (ku vata): verbe cultiver

* Besi vata dia Kidezo bayenda vata mpatu ya madezo kuna vata dia
Kingombe, kansi besi vata diodio bau ba dia n'kala ye ba luta n'kala.

b)
- longa (dilonga, malonga): assiette
- longa (verbe eduquer)

* Tu ba longa, mpasi ba vuluzua
* Katula muana vana longa dia nguba nge, se ka luta vumu.
* Vo tudidi n'kuaku mu longa, vo ka fuene mo ko: ngeye mosi se wa
vinga mo.

c)
- mbazi (demain)
- mbazi (a l'exterieur, dehors)

* Beno babo kuna mbazi!. Kizolele mona muana mosi ko mu kati kua nzo ame.
* Se ngiza ku nzo aku mbazi. Kansi va mbazi se tua tela n'kenda wowo,
ka mu nzo ko. Kadi ngeye wu muntu wa mpimpita.



Martin Mavuzi ajoute :

Etymologie des mots : " nleke" (petit frère) et "mbuta" (grand frère)

NLEKE, vient du verbe leka (dormir), c'est l'enfant qui construit encore sa
personalité, s'éveille
à la vie sociale pour
devenir mbuta.
MBUTA, vient du verbe buta (donner naissance), c'est l'adulte capable
d'engendrer,
de féconder.

Kisukidi rempile :

mbazi = wanzio venant carrément d'ange
mbazi = demain
mbazi = dehors (mais le plus souvent on fait précéder de "ku" : ku mbazi

longo = makuela
longo = kisengo ba kangilanga buatu muna nzadi yo vo muna mbu (ancre)

mbu = moustique
mbu = océan

nkusu = mpuku yi fuaneni fioti ye ngoni
nkusu = enclos = couvent yi bana ba ma melo (kuna Nsona-Mbata, kuna
Mbansa-Mboma...)
nkusu = perroquet
nkusu = broncas (wolola : wooooooooooooooooh ! tala nsoni woooooooh )

nkutu = sommet de la;montagne (bien mettre l'intonation!)
nkutu = sac à provision
nkutu = précisément,..... "d'ailleurs nkutu" = pléonasme....